Rusija i Kina službeno su osudile utjecaj SAD-a u Europi i azijsko-pacifičkoj regiji nakon današnjeg sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Xi Jinpinga u Pekingu, prenosi Daily Mail.
U dokumentu s kojim su se zemlje složile navodi se da se ‘protive daljnjem širenju NATO-a’ i pozivaju odbrambeni blok predvođen SAD-om da napusti pristupe iz ‘hladnoratovske ere’, dok se također kritizira ‘negativan utjecaj Washingtona na mir i stabilnost’ u Aziji, preciznije Pacifičkoj regiji.
Rusija i Kina također su izrazile ‘ozbiljnu zabrinutost’ odbrambenim savezom AUKUS uključujući Australiju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Države.
Izjave dolaze nakon što se Jinping danas susreo s Putinom po prvi put u gotovo dvije godine, a par se zbližava kako napetosti sa Zapadom rastu.
Xi nije napustio Kinu od januara 2020., kada se zemlja borila s početnom epidemijom Covida-19 i zaključala grad Wuhan gdje je virus prvi put otkriven.
Sada se sprema susresti se s više od 20 čelnika dok Peking započinje Zimske olimpijske igre za koje se nada da će biti trijumf meke moći i pomaknuti fokus s diplomatskog bojkota Zimskih olimpijskih igara i strahova od Covida.
Putinov avion sletio je u kinesku prijestolnicu ranije danas, izvijestila je državna televizija CCTV, na dan ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
Dvojica moćnika će večeras prisustvovati svečanosti otvaranja u kineskoj prijestolnici.
Posjet ruskog čelnika dolazi usred rastuće kineske podrške Moskvi u njezinu sporu s Ukrajinom koji prijeti izbijanjem oružanog sukoba. Rastuće napetosti sa Zapadom ojačale su veze između najveće svjetske nacije i njezinog najmnogoljudnijeg susjeda, a Putin je bio prvi strani čelnik koji je potvrdio svoju prisutnost na Olimpijskim igrama.
Putin je i dalje najistaknutiji gost događaja nakon odluke SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih da ne šalju dužnosnike u znak protesta zbog kršenja ljudskih prava u Kini i njenog postupanja prema Ujgurima i drugim muslimanskim manjinama.
Razgovori Putina i Xija bili su usredotočeni na koordinaciju vanjske politike njihovih zemalja, a Putin je u članku koji je u četvrtak objavila kineska novinska agencija Xinhua napisao da Moskva i Peking igraju ‘važnu stabilizirajuću ulogu’ u globalnim poslovima i pomažu da međunarodni poslovi budu pravedniji i inkluzivniji’.
Ruski predsjednik kritizirao je ‘pokušaje nekih zemalja da politiziraju sport u korist svojih ambicija’, očito aludirajući na diplomatski bojkot pod vodstvom SAD-a.
‘Poznajem predsjednika Xi Jinpinga dugo vremena’, citira CCTV Putina u izvješću.
‘Kao dobri prijatelji i političari koji dijele mnoge zajedničke poglede na rješavanje svjetskih problema, uvijek smo održavali blisku komunikaciju.’
Kineska državna novinska agencija Xinhua također je u četvrtak prenijela Putinov članak u kojem je ruski čelnik naslikao portret dvaju susjeda sa sve više zajedničkim globalnim ciljevima.
‘Koordinacija vanjske politike između Rusije i Kine temelji se na bliskim i podudarnim pristupima rješavanju globalnih i regionalnih pitanja’, napisao je Putin.
Također se osvrnuo na zapadne diplomatske bojkote Olimpijskih igara u Pekingu pod vodstvom SAD-a koji su bili potaknuti kineskim kršenjem ljudskih prava.
‘Nažalost, u posljednje su vrijeme intenzivirani pokušaji brojnih zemalja da politiziraju sport za svoje sebične interese’, napisao je Putin, nazvavši takve poteze ‘fundamentalno pogrešnim’.
Sa svoje strane, Kina je postala glasnija u podržavanju Rusije u njezinom sporu s NATO snagama oko Ukrajine.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi prošle je sedmice rekao američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu da se sigurnosne brige Moskve moraju shvatiti ozbiljno i pozabaviti, što je izjava koja je označila značajan pomak u politici za Peking.
Moskva traži daljnju podršku nakon što je njezino raspoređivanje 100.000 vojnika u blizini svoje granice s Ukrajinom potaknulo zapadne zemlje da upozore na invaziju i zaprijete ‘teškim posljedicama’ kao odgovor na bilo kakav ruski napad.
Kina je nakon uspostave komunističke vlasti 1949. uživala veliku podršku Sovjetskog Saveza – prethodnika moderne ruske države, ali su se dvije socijalističke sile kasnije posvađale zbog ideoloških razlika.
Odnosi su se vratili na pravi put nakon što je Hladni rat završio 1990-ih, a par je posljednjih godina nastavio strateško partnerstvo u kojem su blisko sarađivali na trgovinskim, vojnim i geopolitičkim pitanjima.
Te su veze dodatno ojačale tokom Xi Jinpinga, u vrijeme kada su Rusija i Kina sve više u sukobu sa zapadnim silama.
Ostali čelnici koji će uživati u Xijevom gostoprimstvu tokom Igara su Egipćanin Abdel Fattah al-Sisi, Mohammed bin Salman iz Saudijske Arabije, Kazahstanac Kassym-Jomart Tokayev i Poljak Andrzej Duda.
Očekuje se da će na Igre doći ukupno oko 21 svjetski čelnik.
Većina tih čelnika vlada nedemokratskim režimima, prema Indeksu demokratije Economist Intelligence Unit-a, s 12 označenih ili ‘autoritarnim’ ili ‘hibridnim režimom’.
Mnoštvo nacija odbilo je u međuvremenu poslati svoje predstavnike kako bi protestovali prema ponašanju Kine prema Ujgurima i drugim muslimanskim manjinama. SAD, Britanija, Australija i Kanada nisu poslale diplomate zbog ‘kršenja ljudskih prava od strane kineske vlade’.
U bojkotu sudjeluju i Kosovo i Litva, čiji su odnosi s Kinom narušeni zbog veza s Tajvanom.
Indija je rekla da neće slati službenike nakon izvješća da je kineski vojni zapovjednik koji je sudjelovao u smrtonosnim sukobima s indijskim graničnim snagama 2020. godine izabran za jednog od nositelja olimpijske baklje u Pekingu, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
(Raport.ba)
(0)
