Dopunjeni Zakon o električnoj energiji u FBiH je primjenjiv, ali nije prihvatljiv Energetskoj zajednici, kaže ministar energetike Nermin Džindić.
Izmjene Zakona o električnoj energiji usvojene krajem prošle godine, koje su na snagu stupile 7. 1. 2022, u suprotnosti su sa direktivama evropske Energetske zajednice, kazao je za Oslobođenje ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nermin Džindić.
“Ranije ove sedmice dobio sam pismo od Energetske zajednice u kojem oštro osuđuju način na koji je donesena i izglasana izmjena Zakona o električnoj energiji FBiH, odnosno formu člana 16A. Moje mišljenje je da ćemo vrlo brzo osjetiti težinu, da tako kažem, te odluke i da će EU donijeti određene sankcije, a vrlo vjerovatno tražiti od vlasti u FBiH da se ovaj zakon stavi van snage, odnosno da se ovaj član izmijeni i uskladi sa direktivama evropske Energetske zajednice. Dakle, Evropa i Energetska zajednica nisu protiv toga da se subvencionira i pomaže privredi u situacijama kada imamo poremećaj na tržištima, ali to se mora uraditi u skladu sa evropskim direktivama. Puno smo vremena potrošili na to da te direktive ugradimo u naše zakonodavne okvire i sad smo, nažalost, dobili takav zakon koji je potpuno suprotan i narušava otvoreno tržište FBiH, odnosno BiH”, istakao je Džindić.
Podsjetimo, u BiH je od 1. januara 2015. godine tržište električne energije u BiH u potpunosti otvoreno, svi kupci električne energije imaju mogućnost da biraju svog snabdjevača, te da s njim, kako su nam kazali iz Regulatorne komisija za energiju u FBiH (FERK), dogovore uslove, pa tako i cijene opskrbe.
“Imamo oko 20 registrovanih snabdjevača električnom energijom. Kada je električna energija na evropskom tržištu ili na Hudex berzi koja je nama referentna bila puno niža ili niža od naše proizvodne, tada su sva 23 snabdjevača bila aktivna i radila su na tržištu. Onog trenutka kada je na evropskom tržištu, odnosno na Hudex berzi, ta cijena električne energije povećana ili podivljala, imamo situaciju da je većina tih kompanija koje se bave procesom snabdijevanja električnom energijom u FBiH odustala od tog biznisa, jer niko neće da kupuje po višoj, a prodaje po nižoj cijeni. Dakle, ostale su dvije elektroprivrede, i još nekoliko njih pojedinačno, koje imaju dugoročne ugovore sa određenim kompanijama”, istakao je Džindić.
Kompanija Winter Wind jedna je od onih koje imaju dozvole za snabdijevanje električnom energijom, ali, kako nam je kazao direktor kompanije Ivan Skoko, nisu bili aktivni na tržištu. Aktivno kao trgovac na veleprodajnom tržištu električne energije u BiH je preduzeće Gen – I d. o. o. Sarajevo, ali kako su kazali za O kanal i Oslobođenje, ne učestvuju na maloprodajnom tržištu električne energije i ne snabdijevaju krajnje potrošače u BiH, te ne mogu davati informacije o formiranju cijena.
Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), koja ima nadležnosti i odgovornosti nad prijenosom električne energije, operacijama prijenosnog sistema i međunarodnom trgovinom električnom energijom, rekli su nam da broj od 20 snabdjevača pokazuje da je maloprodajno tržište električne energije u potpunosti slobodno i otvoreno.
“Međutim, nizak nivo cijena električne energije za najveći dio kupaca (domaćinstva i kupci iz kategorije ostala potrošnja) koji se snabdijevaju u okviru univerzalne usluge, odnosno po reguliranim cijenama, te prisutne unakrsne subvencije između pomenutih kategorija, faktički onemogućavaju razvoj maloprodajnog tržišta u vrijeme kada su veleprodajne cijene u regiji izuzetno visoke. Na maloprodajnom tržištu u BiH registrirane su promjene snabdjevača, a njihov broj varira iz mjeseca u mjesec. Ipak, evidentno je da se u prethodnom periodu najveći dio kupaca snabdijevao kod svojih tradicionalnih snabdjevača”, kazali su iz DERK-a.
Podaci koje su nam poslali govore da je u 2016. snabdjevače promijenilo 58 kupaca električne energije, dok ih je u 2020. godini bilo samo 17.
Da nisu planirali niti razmišljali o drugom snabdjevaču električne energije, potvrdili su nam iz kompanije Lukavac Cement d. o. o, koja je jedan od velikih potrošača električne energije, čije potrebe za energijom iznose više od 50 GWh na godišnjem nivou.
“U budućnosti će uvođenje plaćanja taksi na CO₂ neminovno dovesti do porasta cijene električne energije na tržištu. S obzirom na činjenicu da smo energetski intenzivna industrija, pratimo svjetska kretanja i trendove naše industrije, te kontinuirano razvijamo i implementiramo ideje i projekte energetske efikasnosti kako bismo bili što spremniji na buduća kretanja i promjene na tržištu energije”, naglasili su iz ove kompanije.
Poslodavci koji su se proteklih mjeseci borili za izmjenu Zakona o električnoj energiji, i kad su uspjeli u tome, i dalje nisu zadovoljni te navode kako Elektroprivreda BiH ne poštuje odredbe Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH.
Ministar Džindić je istakao da je o tome razgovarao sa direktorom EPBiH i Udruženjem poslodavaca FBiH.
“Jedan spor je što će EPBiH, s obzirom na izmijenjeni član, ponuditi opciju kroz novi ugovor o snabdijevanju na nivou jedne godine, a to je da bi u slučaju havarije u postrojenjima EPBiH morao kupovati električnu energiju sa tržišta i naravno da će u tom trenutku morati svim potrošačima na tom nivou snabdijevanja i prodavati električnu energiju po istoj cijeni kakva je na tržištu, jer se ne smije ugroziti snabdijevanje svih ostalih.
Druga stvar je da EPBiH potrošačima od 0 do 1 gigavat-sati potrošnje kroz ugovor nudi klauzulu plus minus deset posto, odnosno privredno društvo treba da najavi EPBiH svakog 20. u mjesecu potrošnju električne energije za naredni mjesec. Ukoliko potroši 10 posto plus minus od najavljenog, neće imati nikakve dodatne penale, ali ako potrošnja bude preko ili ispod deset posto, onda bi ta cijena električne energije bila drugačija, vjerovatno jednaka tržišnoj, a sve s ciljem da EPBiH može napraviti kvalitetan plan, da svi mogu biti snabdjeveni dovoljnom količinom električne energije u određenom trenutku”, pojasnio je Džindić.
Da dopunjeni zakon nije dobro rješenje ni za potrošače ni za proizvođače, ali ni za distributere, odnosno snabdjevače, smatra i Edhem Bičakčić, predsjednik CIGRE, koji je kazao da je riječ o ograničenju tržišta, “što je direktno kršenje standarda i obaveza koje imamo prema Energetskoj zajednici”.
Damir Miljević, ekonomista, podsjeća na to da su, iako je od 2015. na snazi otvoreno tržište, domaćinstva gotovo 100 posto na elektroprivredama.
“Mi u suštini nemamo tržišnu konkurenciju u BiH kad je u pitanju snabdijevanje električnom energijom, a osnovni uslov za liberalizaciju tržišta maloprodaje je liberalizacija veleprodajnog tržišta, odnosno osnivanje berze električne energije”, istakao je Miljević.
(Oslobođenje)
(0)
