Europski parlament je na plenarnoj sjednici, održanoj prošle sedmice u Strasbourgu, usvojio Piculin izvještaj o odnosima SAD-a i EU u kojem upozorava kako je, zbog sve brojnijih globalnih kriza, potrebno jačati suradnju Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Svijet kakav je Zapad gradio od kraja Drugog svjetskog rata nalazi se pod snažnim pritiskom autoritarnih politika i novih saveza, ocijenio je u razgovoru za Hinu hrvatski eurozastupnik Tonino Picula.
Europski parlament je na plenarnoj sjednici, održanoj prošle sedmice u Strasbourgu, usvojio Piculin izvještaj o odnosima SAD-a i EU u kojem upozorava kako je, zbog sve brojnijih globalnih kriza, potrebno jačati suradnju Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
SDP-ov europarlamentarac, član Odbora za vanjske poslove EP-a i zamjenski član izaslanstva za odnose s SAD-om ocjenjuje kako se Zapad nakon hladnog rata prvi put suočava s konsolidiranim snagama u svijetu, ali i iznutra, koje ne dijele njegove vrijednosti.
Izvještaj, koji je prihvatilo 485 europarlamentaraca, dok ih je 77 bilo protiv, drugi je u ovom sazivu Parlamenta koje je Picula pripremio o odnosima s SAD-om.
“Krajem 2021. godine Europski parlament je usvojio moje prvi izvještaj o odnosima EU i SAD-a. To je bilo vrijeme u kojem smo mi mislili da je, nakon pobjede Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima i nakon što je svijet počeo izlaziti iz krize koju mu je nametnula korona, pred nama vrijeme u kojem će naša (globalna) suradnja iz dana u dan biti sve bolja i sve tješnja. Međutim, pokazalo se da je to očekivanje bilo nerealno jer nekoliko mjeseci nakon usvajanja mog izvještaja svijet je upao u veliku krizu jer je Putin odlučio realizirati svoje vjerovatno davno zamišljene planove invazijom na Ukrajinu”, podsjeća Picula.
“Putinova invazija na Ukrajinu kao da je u mnogome konsolidirala pozicije različitih autoritarnih politika, ali i država koje su odlučile raditi jednu vrstu kontraporetka na globalnoj razini”, ocjenjuje.
“Prije svega, mislim na Moskvu, ali i Peking. Tu se, naravno, uvijek rado priključe neke druge države, koje smatraju Zapad i svojim protivnikom.
Riječ je, prije svega, o Iranu i Sjevernoj Koreji, ali jednako tako imam osjećaj da je došlo do prave utakmice na onome što se danas naziva globalnim jugom koji je odlučio, zbog različitih razloga, Putinovu agresiju opisati kao europski rat. Oni se nisu lako politički solidarizirali s pozicijama Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije koje su se stavile na stranu Ukrajine.
Jačaju političke opcije koje su sklonije autoritarnom doživljavanju stvarnosti, koje se ne doživljaju dijelom nekakve liberalne zapadne tradicije s jasnom podjelom vlasti i sloboda, koje su iz generacije u generaciju bile razvijane i jamčene, i koje imaju sve više uspjeha upravo na demokratski organiziranim izborima. Dakle, vidimo da protivnici demokracije demokratski dolaze na vlast. Moj omiljeni primjer je, kada gledate Europsku uniju, kada gledate šest država koje su osnovale Europsku uniju, u dvije od njih je na vlasti ili će doći krajnja desnica”, primjećuje hrvatski eurozastupnik.
(SB)
(424)
