Kada se Joe Biden sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i njegovim ratnim kabinetom tokom njegove posjete Izraelu, američki predsjednik je kazao: “Ne vjerujem da morate biti Jevrej da biste bili cionist, a ja sam cionist.”
Političari i generali okupljeni u plesnoj dvorani hotela u Tel Avivu kimnuli su u znak odobravanja, čak i dok je Izrael u tom trenutku bombardovao Gazu.
Biden, koji je irskog katoličkog porijekla, koristio je slične riječi u prošlosti da iskaže svoju naklonost prema Izraelu. No trenutak, o kojemu se dosad nije izvještavalo, je kulminacija Bidenova desetljeća jednog od vodećih “prijatelja Izraela”.
“Bidenova veza s Izraelom duboko je ukorijenjena u njegovu političku DNK”, rekao je Aaron David Miller, bivši bliskoistočni pregovarač koji je ispratio šest američkih sekretara u demokratskoj i republikanskoj administraciji.
Na privatnom sastanku sa saradnicima u srijedu, dvojica čelnika nisu pokazivala nikakve napetosti koje su ponekad karakterizirale njihove sastanke, prema američkom dužnosniku upoznatom s razgovorima.
Biden je postavio teška pitanja Netanyahuu o nadolazećoj ofanzivi, uključujući “jesi li razmislio o tome što dolazi dan poslije i dan nakon toga?”. Američki i regionalni izvori izrazili su sumnju da je Izrael, koji obećava da će uništiti Hamas, još uvijek nije do kraja spremio plan.
Bidenovo svrstavanje s desničarskim vođom rizikuje otuđenje nekih progresivaca u njegovoj Demokratskoj stranci dok se nada reizboru 2024. godine, uz rastuće međunarodno negodovanje protiv izraelske taktike također bacajući dio krivice na SAD.
To je također potaknulo mnoge Palestince i druge u arapskom svijetu da smatraju kako je Biden previše pristran u korist Izraela da bi djelovao kao ravnopravan mirovni posrednik.
Desetljećima najveći prijatelj Izraela
Biden je djelimično pripisao zasluge proizraelskom svjetonazoru svom ocu, koji je insistirao nakon Drugog svjetskog rata i holokausta da nema sumnje u pravednost uspostavljanja Izraela kao jevrejske domovine 1948. godine.
Ušavši u nacionalnu politiku 1973. godine, Biden je proveo sljedećih pet desetljeća kujući svoje političke pozicije, čvrstu podršku sigurnosti Izraela zajedno s podrškom za korake prema palestinskoj državnosti, dok je služio kao američki senator, potpredsjednik Baracka Obame i konačno predsjednik.
Njegova je karijera bila obilježena dubokim angažmanom u izraelsko-arapskom sukobu, uključujući često prepričavani susret s izraelskom premijerkom Goldom Meir koja je mladom zastupniku 1973. godine, na vrhuncu Jom Kipurskog rata, rekla da se izraelsko tajno o*****e krije u rečenici “mi nemamo kuda drugo ići”.
Tokom svojih 36 godina u Senatu, Biden je dobio najviše donacija od proizraelskih grupa u historiji, primivši 4,2 miliona dolara, prema bazi podataka Open Secrets. Kao potpredsjednik, Biden je često posredovao u izazovnom odnosu između Obame i Netanyahua.
Dennis Ross, savjetnik za Bliski istok tokom Obaminog prvog mandata, podsjetio je da je Biden intervenirao kako bi spriječio odmazdu protiv Netanyahua 2010. godine. Obama je želio oštro reagovati na izraelsku najavu velikog proširenja stambenog prostora za Jevreje u istočnom Jeruzalemu, većinom arapskom dijelu grada zauzetom u ratu 1967. godine.
“Kad god su stvari s Izraelom izmicale kontroli, Biden je bio most. Njegova predanost Izraelu bila je toliko jaka. I to je stvar koju i sada vidimo”, kazao je Ross.
Biden ipak nema bezrezervnu podršku
Dok su republikanci pokazali gotovo jednoglasnost u podršci bilo kojoj akciji koju Izrael poduzme, Biden se suočava s protivljenjem frakcije demokrata koji se zalažu za suzdržanost Izraela i prekid vatre.
“Predsjedniče Bidene, nije cijela Amerika s vama u ovome i morate se probuditi i shvatiti”, rekla je zastupnica Rashida Tlaib, jedina Amerikanka palestinskog porijekla u Kongresu. “Mi doslovno gledamo kako ljudi čine genocid.”
Ali stručnjaci smatraju da bi Biden mogao steći prednost među nezavisnim biračima koji dijele njegove afinitete prema Izraelu.
Anketa Reutersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak pokazala je jaču simpatiju američke javnosti prema Izraelu nego u prošlosti, s najvećom podrškom Izraelu među republikancima od 54 posto, u usporedbi s 37 posto demokrata. Mlađi Amerikanci pokazali su manje podrške Izraelu od starijih Amerikanaca.
Očekuje se da će Biden, koji se suočava s niskim rejtingom, i neke njegove kolege demokrati također biti oprezni u “sukobu” s glavnim američkim proizraelskim lobijem, AIPAC-om, moćnom silom na američkim izborima.
Kriza je također potaknula kritike da Biden nije posvetio dovoljno pažnje stradanju Palestinaca, čije su nade za državnošću sve manje pod izraelskom okupacijom.
Američki dužnosnici kazali su da nije pravo vrijeme za nastavak dugo prekinutih izraelsko-palestinskih pregovora, uglavnom zbog nepopustljivosti obje strane.
“Zanemarivanje tog pitanja ključni je faktor u tome gdje smo danas”, rekao je Khaled Elgindy, bivši palestinski savjetnik za pregovore.
Bidenov “bjanko ček” za izraelski napad na Gazu “razbio je, možda nepovratno, ono malo kredibiliteta što je SAD-u ostalo”, rekao je Elgindy,
(Klix)
(88)
