U protekle dvije sedmice u Hitnoj medicinskoj pomoći u Sarajevu zabilježena su dva slučaja neuspjele reanimacije dugogodišnjih korisnika d***e. Sve je dovelo do sumnje da se u Sarajevu pojavila nova d***a koja nije poznata ni medicinskim radnicima, a očigledno ni njenim korisnicima.
Proteklih dana se priča o novoj vrsti d***e u Sarajevu, ali niko još uvijek nema konkretnih podataka. Međutim, to je samo jedan u nizu problema u ovoj oblasti, koja je poprilično zanemarena u našoj zemlji.
Koliko je ovisnika u BiH? Koliko je njih na lakšim a koliko na težim d***ama? Pitanjim na koja nije moguće dobiti precizan odgovor, bavi se N1.
U protekle dvije sedmice u Hitnoj medicinskoj pomoći u Sarajevu zabilježena su dva slučaja neuspjele reanimacije dugogodišnjih korisnika d***e. Sve je dovelo do sumnje da se u Sarajevu pojavila nova d***a koja nije poznata ni medicinskim radnicima, a očigledno ni njenim korisnicima.
Iz kantonalnog MUP-a tvrde da među zaplijenjenom drogom u proteklom periodu nisu pronađene nove i nepoznate supstance.
Otvorena je mogućnost da se radi o poznatoj drogi ali puno jačem sastavu.
“Informacije koje ja imam, sa njima dok razgovaram, čistoća h****na u Sarajevu oko 2 posto, ako kojim slučajem konzumiraju h****n čist do 7 posto, dođe do predoziranja. Isto tako miješanjem raznih supstanci može doći do predoziranja”, komentarisao je Emir Kadrović iz Drop in centra Sarajevo.
Međutim, i da se sumnje pokažu tačnim, to ne bi bio jedini problem u ovoj oblasti. BiH još uvijek nema Ured za d***e na državnom nivou. Planiran je u Akcionom planu koji tretira ovu oblast još 2010.godine, inicijator je bilo Ministarstvo sigurnosti, ali takav ured još uvijek nije oformljen.
Samo u 2015. godini na području Sarajeva je zaplijenjeno više od 30 kilograma raznih narkotika, među kojima predvode marihuana, amfetamin, hašiš, h****n i ekstazi.
Podaci o oduzetim n*******ima su poznati, ali ne i podaci o njihovim krajnjim korisnicima. Istraživanja i podaci koje imamo, nisu pouzdani.
“Provode ih svi. Većinom su to nevladine organizacije. Svaka NVO barata svojim brojkama o toj rizičnoj skupini. Ono što ja mogu reći da mi u našem Drop in centru godišnje obuhvatimo oko 3.000 korisnika injektivne d***e na podrucju BiH”, kazao je Kadrović.
Od 2011. godine Drop in centri postoje u našoj zemlji, a prvenstveno su usmjereni ka obezbjeđivanju sterilnog materijala injektivnim korisnicima d***a kao i uklanjanju istog iz parkova i napuštenih zgrada. Međutim, njihovo finansiranje zavisi od donatora, a prijeti im i gašenje do kraja godine.
Gašenje ovakvih centara u mnogim evropskim gradovima direktno je imalo za posljedicu povećanje broja infektivnih bolesti, što bi mogao biti problem i za BiH, ukoliko ova oblast ostane zanemarena.
(11)
