„Nije sasvim jasno kad međunarodna zajednica postavlja uvjete o osnivanju sudova u BiH – na što ona misli, poručio je Crnalić.
Nacrt zakona o sudovima, umjesto na dnevnom redu, na dodatnom je usaglašavanju.
U čemu je suštinski problem?
Šta je tačka sporenja? Ko preuzima čiju nadležnost i na kojem prostoru? Za Dnevnik 3 FTV-a je govorio advokat Asim Crnalić.
Prema Crnaliću, kad je u pitanju organizacija pravosuđa u BiH, bez obzira na, kako je naveo, naš nakaradan ustavni sistem, trebala bi biti kao što je u svakoj civilizovanoj zemlji.
Postoje redovni sudovi – koji imaju svoju nadležnost, postoji žalbeni sudovi i postoje vrhovni sudovi. Ponekad su vrhovni sudovi i žalbeni.
BiH bi trebala imati općinske/osnovne sudove, kantonalne/okružne i vrhovne entitetske sudove. A onda bi na vrhu te piramide – da bi se ujednačila praksa sudova, da bi svako imao pravo na na to da pod istim uvjetima bude u sudskim postupcima – treba biti vrhovni sud“, kazao je Crnalić.
Crnalić je još istakao kako je to normalna organizacija u jednoj državi, ali i da smo mi daleko od toga jer su politička sporenja takve vrste da je nemoguće to realizovati.
„Nije sasvim jasno kad međunarodna zajednica postavlja uvjete o osnivanju sudova u BiH – na što ona misli. Ja podrazumijevam da se misli na to da se zaokruži pravosudna piramida na način kako je to u zemljama koje su naši sponzori“, zaključio je Crnalić.
U nastavku pogledajte šta je Crnalić kazao o Dodiku i odnosu prema Sudu BiH.
(SB)
(240)
