Smatram jako neodgovornim ponašanje pojedinih delegata u Domu naroda koji su glasali protiv mjera koje su neophodne za poboljšanje, koliko je moguće, stanja građana koji se nalaze usljed ove ekonomski teške situacije, istakao je u programu Federalne televizije Adil Osmanović, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.
Osmanović nije krio razočarenje što Zakon o akcizama na kraju nije dobio podršku.
“Pogotovo me iznenađuju delegati Doma naroda iz reda HDZ-a koji su glasali za pojedine zakone u Zastupničkom domu, ali su u Domu naroda glasali protiv ili bili suzdržani tako da Zakon o akcizama, koji je prošao u Zastupničkom domu, na kojeg su čak i poslanici HDZ-a dali određene sugestije, primjedbe, gdje smo mi to vrlo rado prihvatili, nisu tom Zakonu dali podršku u Domu naroda. Da je prošao, već bi danas imali određene efekte. Takođe Zakon o PDV-u koji su predložili SDS i PDP i kojim je predviđeno da se stopa PDV-a smanji sa 17% na 5% kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, po hitnoj proceduri, nije bilo podrške. To je po meni neodgovorna politika, politikanstvo. Nadam se da će i građani na izborima prepoznati takvu jednu neodgovornu politiku i kaznitit akve političare.”
Kaže da bi trebalo iskoristiti ovakvu situaciju, kada je u pitanju kriza u Ukrajini.
“Kretanje BiH ubrzanim putem ka dobivanju članstva EU. Vidimo da gotovo sve političke stranke, bar deklarativno, stoje na tom stanovištu. I šteta je što su Domu naroda nisu dobili podršku ti zakoni.
Zakon o VSTV-u, Zakon o sukobu interesa i Zakon o javnim nabavkama. Pogotovo Zakon o javnim nabavkama je zakon koji se provlači još iz prošlog mandata. Bio je prisutan u parlamentarnoj proceduri. Zakon o VSTV-u prošao Vijeće ministara. Ponovo kažem da me iznenađuje ponašanje HDZ-a. Mi znamo da SNSD želi da blokira institucije BiH, Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara i Predsjedništvo, ali HDZ ne bi trebao tako da se ponaša osim što pokazuje da oni zaista žele da slijepo prate politiku SNSD-a, nadajući se da će im možda pomoći u nekim drugim njihovim političkim ciljevima za koje se oni zalažu, što je takođe neprihvatljivo.”
Na pitanje šta o nama misle evropski, ali i ostali međunarodni zvaničnici, kaže:
“Nažalost BiH se već negdje od 2010. godine nalazi u jednoj paukovoj mreži politike Rusije preko Beograda, što je imalo direktnog odraza na politiku i politička kretanja u BiH. Lider SNSD-a Milorad Dodik je u toj političkoj igri Moskve i Beograda, u pogledu zaustavljanja BiH u kretanju ka evropskim i atlanskim asocijacijama. I to ništa ne iznenađuje. 12 godina smo mi u jednoj takvoj paukovoj mreži gdje se negdje više, negdje manje transparentno radi protiv interesa BiH, mada su to visoki funkcioneri u institucijama BiH koji rade protiv interesa BiH da se ona kreće ubrzanim putem bar kad su u pitanju evropske integracije.
HDZ me tu iznenađuje. Neshvatljivo je da lider HDZ-a ćuti i danas kada Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH neće da da podršku da se upotrijebe helikopteri OS BiH za gašenje požara, prije svega u općinama u Hercegovini. Zatim odlazak lidera HDZ-a na obilježavanje Dana RS-a i odlazak u NSRS i davanje takvih izjava rekao bih da pokazuje da ustvari HDZ nema principijelnu ni autonomnu politiku, ne samo kad je u pitanju Zagreb, nego očigledno jedan snažan uticaj SNSD-a i vidimo da on apsolutno ne smije da se istrgne iz tog zagrljaja. Bez obzira koliko to išlo direktno na štetu hrvatskog korpusa u BiH.”
Kada je riječ o izbornoj reformi smatra da nema ni prostora ni vremena za ozbiljno upuštanje u nove razgovore o izmjeni Ustava BiH i Izbornog zakona.
“Mi smo već mjesec dana od roka kada bi CIK trebao donijeti odluku o održavanju Općih izbora u BiH. Samim tim, kada smo ušli u izbornu godinu bilo je vrlo teško očekivati da će se napraviti određeni pomaci, pogotovo ono što traži HDZ BiH. Moglo se naći rješenja da smo se eksplicitno pridržavali presuda Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH, a to je da se zaista riješi pitanje presude Sejdić-Finci, zatim presude Pilav, presude Zornić i presude Pudarić.
Nigdje nije problematiziran izbor člana Predsjedništva u Federaciji kao Hrvata. Obaveza BiH je da riješi ove presude do ovih Općih izbora. ali utjecaj Republike Hrvatske kao članice EU preko određenih medijatora koji su dolazili u BiH ispred EU, očigledno je prenaglašeno pitanje HDZ-a i postizanje ciljeva HDZ-a. Nije problem Željko Komšić koji je izabran za člana Predsjedništva BiH. On je izabran u skladu sa Ustavom i zakonom. Po meni je veći problem Dragan Čović, zašto on nema možda ni 0,5% glasova drugih građana u BiH nego se samo fokusirao na neki prostor Zapadne Hercegovine. Sam način postavljanja razgovora je pogrešan.”
Ne smije doći do blokade izbora
Osmanović ističe da su izbori 2018. održani u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom, i da sada nema prostora za njihovo prolongiranje što traže predstavnici HDZ-a, čak i u Hrvatskoj.
“Samo što je tada bio CIK koji je bio po mjeri HDZ-a i SNSD-a, a sad CIK nije po mjeri HDZ-a i SNSD-a i zato oni imaju takvu jednu rezervu prema samim izborima koji treba da budu održani 2022. godine. Izbori će biti održani, poruke najjačih zemalja EU su potpuno jasne. Može doći do bojkota izbora, ali ne smije doći do njihove blokade. Mislim da se HDZ ne bi smio upustiti u blokadu izbora u oktobru 2022. Pitanje je kako će se ponašati poslije.”
(SB)
(0)
