Eskalacija posljednjeg sukoba na Bliskom istoku mogla bi u najgorem scenariju podići cijene nafte na 157 dolara po barelu, prema najnovijoj prognozi Svjetske banke (WB) o tržištu roba objavljenoj danas.
Izvješće daje preliminarnu procjenu potencijalnih kratkoročnih implikacija sukoba na tržištima roba.
Prema web stranici Svjetske banke, učinci sukoba na cijenu robe bit će ograničeni ako se sukob ne proširi.
Prema osnovnoj prognozi SB-a, prosječne cijene nafte bit će 90 dolara po barelu u tekućem tromjesečju i pasti na 81 dolar po barelu sljedeće godine zbog usporavanja gospodarskog rasta.
Ukoliko se sukob između Izraela i palestinskog pokreta Hamas rasplamsa i proširi, SB predviđa tri scenarija.
U scenariju “malog poremećaja” u opskrbi, globalne zalihe nafte pale bi za 500.000 do dva milijuna barela dnevno – što je otprilike jednako padu viđenom tijekom libijskog građanskog rata 2011. godine.
Prema tom scenariju, cijena nafte bi u početku porasla između tri i 13 posto u odnosu na prosjek za tekuće tromjesečje – u rasponu od 93 do 102 dolara po barelu.
Ostvari li se scenarij “srednjeg poremećaja”, koji je otprilike jednak onome nakon rata u Iraku 2003., globalne zalihe nafte bile bi smanjene za tri do pet milijuna barela dnevno.
To bi u početku podiglo cijene nafte za 21 posto do 35 posto na između 109 i 121 dolara po barelu.
Scenarij “velikog poremećaja”, usporediv s arapskim naftnim embargom iz 1973., predviđa smanjenje globalnih zaliha nafte od šest do osam milijuna barela dnevno.
U tom slučaju cijene bi porasle za 56 do 75 posto i kretale bi se između 140 i 157 dolara po barelu.
– Ako se sukob rasplamsa, globalno gospodarstvo suočit će se s dvostrukim energetskim udarom prvi put u desetljećima – ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog Bliskog istoka – upozorio je glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gil.
(Informer)
(1856)
