„Učinci korona pandemije s lockdownom i zatvaranjem škola prouzročile su znatno veći broj pacijenata na našem Odjelu“, rekao je voditelj Psihijatrijskog odjela za djecu i mlade…
Ono, s čime se očito nije računalo u Austriji, ali ni u drugim europskim zemljama je da će koronakriza, koja traje već gotovo godinu dana, negativno utjecati i ostaviti duboki trag i na mentalno zdravlje djece i mladih. Dobar primjer za to je uzbuna liječnika na Odjelu za psihijatriju djece i mladih bečke Opće bolnice AKH, jedne od najvećih u Europi, koji su u obraćanju javnosti preko austrijske televizije ORF izvijestili o trijaži i sve više mladih u programu psihijatrije na kojoj više nema mjesta za nove pacijente, prenosi Vecernji.hr.
Kako bi se mogla shvatiti sva ozbiljnost situacije Dječje psihijatrije bečke bolnice, prouzročene pandemijom koronavirusa, zbog kojeg je došlo do već trećeg „zaključavanja“ Austrije, a time i škola, sveučilišta te sportskih i kulturnih objekata, važno je znati što znači trijaža, kako za liječnike tako i za male pacijente i njihove roditelje. Naime, radi se o liječničkoj odluci i kategorizaciji pacijenata: Koga liječiti, a koga ne? Izuzetno teškoj i odgovornoj situaciji u kojoj liječnik mora odrediti prioritete liječenja bolesnika koji se baziraju na težini njihova medicinskog stanja, s ciljem da identificira bolesnike s životno ugrožavajućim stanjima i osigura im pravovremenu medicinsku skrb.
„Učinci korona pandemije s lockdownom i zatvaranjem škola prouzročile su znatno veći broj pacijenata na našem Odjelu“, rekao je za austrijsku televiziju ORF voditelj Psihijatrijskog odjela za djecu i mlade bečkog AKH-a, sveuč. prof. dr. Paul Plener.
Istaknuo je kako dolazi sve više mladih pacijenata sa „značajno akutnijom i težom kliničkom slikom“ od ostalih pacijenata, što prema njegovim riječima dovodi do kategorizacije pacijenata, pa su oni manje akutni slučajevi, koje bi također trebalo liječiti, u smislu „određenog trijaža“ potisnuti u drugi plan.
„Uglavnom se radi o djeci staroj između 8 i 12 godina s značajno izraženom depresivnom simptomatikom, na što se do sada nismo osvrtali“, napomenuo je prof. Plener. Dodao je kako se kod velikog broja malih pacijenata radi o emocionalnim i psihosomatskim poremećajima, kao što su poremećaj hranjenja, spavanja, panični strahovi, depresivni poremećaji i stanja iscrpljenosti, neraspoloženja, pretjeranog umora, a kod nekih od njih i o mislima o samoubojstvu ili pokušajima suicida u nedavnoj prošlosti.
Nakon vijesti o alarmantnom stanju na Dječjoj psihijatriji bečke Opće bolnice AKH, austrijski ministar zdravlja Rudolf Anschober je odmah najavio osnivanje Savjetničkog stožera za psiho-socijalne posljedice koronakrize. Ukazao je i na zabrinjavajuće podatke najnovije znanstvene Studije Sveučilišta Krems u Donjoj Austriji koji su pokazali da su se „teški depresivni poremećaji udeseterostručili“ u odnosu na protekle godine. I ono što je pritom posebno zabrinjavajuće, da su koronakrizom najviše pogođeni mladi ljudi i žene, te nezaposlene i samohrane osobe.
(DEPO PORTAL/dg)
(949)
